Browsing by Author "Matejić, Bojana, mentor"
Now showing 1 - 1 of 1
- Results Per Page
- Sort Options
- Some of the metrics are blocked by yourconsent settings
Publication Ispitivanje 'sindroma sagorevanja na poslu' anesteziologa, zaposlenih u ustanovama tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Beogradu(2015) ;Milenović, Miodrag S. ;Matejić, Bojana, mentor ;Simić, Dušica, član komisije ;Pekmezović, Tatjana, član komisije ;Milovanović, Srđan, član komisijeTripković, Slađana, član komisijeCiljevi ove studije bili su procena prevalence “sindroma sagorevanja na poslu” anesteziologa zaposlenih u Beogradskim zdravstvenim ustanovama tercijarnog nivoa. Poseban cilj se odnosio na dvosmerno prevođenje, kulturološku adaptaciju i ocenu pouzdanosti i valjanosti instrumenta merenja, upitnika - Maslach Burnout Inventory Human Services Survey (MBI-HSS). Osim toga, utvrđivana je povezanost samoprocene zdravstvenog stanja, skala zamora, kvaliteta života i depresivnosti sa skalama upitnika MBI-HSS, kao i povezanosti socijalnih, demografskih, ekonomskih kao i karakteristika radnog mesta, sa sindromom sagorevanja. Metod: Istraživanje je sprovedeno kao studija preseka, tokom septembra i oktobra 2013. godine, u 10 ustanova tercijarne zdravstvene zaštite u Beogradu. U istraživanje su uključeni svi zaposleni anesteziolozi sa punim radnim vremenom, koji su dobrovoljno pristali da učestvuju u anonimnom istraživanju. Prema poslednjim dostupnim podacima ukupno ih je 271. Kriterijumi za isključivanje iz studije bili su:diskontinuitet u radu duži od jedne godine, poput dužih studijskih boravaka u inostranstvu, duža bolovanja ili višestruke promene radnog mesta u poslednjih 5 godina; izloženost većoj psihofizičkoj traumi, nezavisnoj od profesionalnog okruženja kao i neslaganje sa učestvovanjem u istraživanju. U posebno dizajniranom upitniku za potrebe ovog istraživanja, pored sociodemografskih i ekonomskih karakteristika naših ispitanika, uvrštene su i varijable o karakteristikama radnog okruženja, kao i o namerama za nastavak karijere u inostranstvu.U procesu merenja subjektivne percepcije zdravlja i kvaliteta života, kao i procene uticaja unutrašnjih faktora (varijable koje oslikavaju odlike ličnosti, način prihvatanja svoje uloge, modele ponašanja u odgovoru na radno okruženje, pojavu depresije), korišćena su još četiri merna instrumenata, lingvistički adaptirane srpske verzije standardizovanih skala i upitnika: Maslaš upitnik za procenu sindroma sagorevanja na poslu (eng. Maslach Burnout Inventory- Human Services Survey, MBI-HSS), Bekova skala depresivnosti (eng. Beck's Depression Inventory, BDI), Generički upitnik za procenu kvaliteta života povezanog sa zdravljem SF-36 (eng. 36-item short-form health questionnaire) i Krupova skala zamora (eng. Fatigue Severity Scale, FSS). U statističkoj obradi podataka su korišćene metode deskriptivne statistike, χ2 test, studentov t-test, analiza varijanse (ANOVA), Kruskal-Wallis-ov test, korelaciona kao i multivarijantna regresiona analiza...
