Repository logo
  • English
  • Srpski (lat)
  • Српски
Log In
Have you forgotten your password?
  1. Home
  2. Browse by Author

Browsing by Author "Kovačević-Kostić, Nataša"

Filter results by typing the first few letters
Now showing 1 - 1 of 1
  • Results Per Page
  • Sort Options
  • Loading...
    Thumbnail Image
    Some of the metrics are blocked by your 
    consent settings
    Publication
    Preventivna ugradnja implantabilnog kardioverter defibrilatora kod bolesnika sa ishemijskom bolešću srca i aortokoronarnim bajpasom
    (2013)
    Kovačević-Kostić, Nataša
    ;
    Milašinović, Goran, mentor
    ;
    Đukić, Petar, član komisije
    ;
    Obrenović-Kirćanski, Biljana, član komisije
    ;
    Bumbaširević, Vesna, član komisije
    ;
    Arsov, Vladislav, član komisije
    Naprasna srčana smrt (NSS) je prirodna smrt koja nastaje iz srčanih razloga, unutar jednog sata od početka akutnih kardiovaskularnih događaja, a prethodi joj nagli gubitak svesti. Najčešći uzrok je koronarna bolest (80%). Naprasna srčana smrt može nastupiti u bilo koje vreme od srčanog infarkta, a usled pojave komorske fibrilacije (VF) ili brze prolongirane komorske tahikardije (VT) koja alterira u VF. Perioperativni srčani zastoj kod operacija na otvorenom srcu se javlja u 0,7-2,9% bolesnika. Preživljavanje ovih bolesnika je 17-79%. Terapije beta blokatorima i amiodaronom nije dala zadovoljavajuće rezultate u prevenciji NSS uzrokovane malignim poremećajima ritma za razliku od profilaktičke implantacije implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD). Ovo je potvrdilo nekoliko studija: Multicenter Automatic Defibrillator Implantation Trial (MADIT), The Multi-center Unsustained Tachycardia Trial (MUSTT), MADIT II i Sudden Cardiac Death-Heart Failure Trial (SCD-HeFT). U The Coronary-Artery Bypass Graft-Patch (CABG-Patch) studiji primarne prevencije NSS, u koju su, kao i kod nas, uključeni bolesnici kojima je urađena hirurška revaskularizacija miokarda i sa ejekcionom frakcijom EF≤36%, nije dokazana povezanost preživljavanja sa implantacijom ICD-a na osnovu kumulativnih krivi preživljavanja. Razlika između naše i CABG-Patch studije bila je u tome što su oni intraoperativno implantirali ICD bolesnicima koristeći epikardnu „patch― elektrodu, a mi između prvog i trećeg meseca po revaskularizaciji miokarda, plasirajući elektrodu transvenoznim putem, endokardno. Primarni cilj ove studije bio je da ispita da li je opšte preživljavanje duže kod bolesnika sa ishemijskom bolesti srca, EFLV≤35%, bez predhodno registrovanih NSVT, VT i VF, a posle učinjenog aortokoronarnog bajpasa i kojima je preventivno implantiran ICD, nego kod bolesnika sa antiaritmijskom terapijom β-blokatorima i Amiodaronom...

Built with DSpace-CRIS software - Extension maintained and optimized by 4Science

  • Privacy policy
  • End User Agreement
  • Send Feedback